ISUŠIVANJE KOD GRADNJE
KAKO NASTANE VLAŽNOST KOD GRADNJE?
Kod svake gradnje prisutna je relativno visoka vlažnost, prostorno čak do 20%, što podrazumijeva do 200 litara vode na m³, koja se nakupi u zidovima, estrihu i dr. Uzroci nastanka tako velike vlažnosti su različiti:
- kod pripreme betona, morta, žbuke, kao vezivo potrebna je velika količina vode
- voda je potrebna za naknadno ovlaživanje gotovog betona, zidova, morta ili fasade (po potrebi)
- čak i gotovi proizvodi kao elementi gradnje, kao što su opeka, betonski zidovi, silikatni elementi (iz vapnenog pijeska), pregradni zidovi garaže, također sadrže znatne količine vode
- vlažnost uzrokuju i padavine ( kiša, snijeg) kod gradnje
VODNO – CEMENTNA VRIJEDNOST
Pri opisu betonskog miješanja vrijednost može još više narasti.Niska vodno-cementna vrijednost pozitivno djeluje na tvrdoću, gustoću i trajnost, ali istodobno smanjuje kapilarnu sposobnost. Posljedica toga je dugotrajnije i neravnomjerno sušenje betona.
Primjer betonskog miješanja pokazat će nam količinu vode koja je potrebna za pripremu. Ishlapljivanjem i isušivanjem potrebno ju je odstraniti : kod 300 kg cementa, gdje je vodno-cementna vrijednost 0,5 nastane 150 kg vode na m³. Od toga se za vezivanje cementa kemijski spoji od 0,25 do 0,30 litara vode. Tako u prosjeku ostane 66kg vode na m³ betona. Kod toga oteče ca. 3% vlage (pri 60% relativne vlažnosti), tako ostane ca. 64%kg (litara) vode, koju je potrebno na nekakav način isušiti.
PRAKTIČNI PRIMJER
Gornji primjer opisanog betonskog miješanja pokazuje nam koliko vode se lagano nakupi kod gradnje kuće za stanovanje.
Kod 80 m³ (unesenog) betona slijedi jednostavan račun :
80 x 64 litara = 5.120 litara
ta količina vode mora naravno ishlapiti ili se sa grijačima umjetno isušiti, ali isušivanje je ovisno o klimatskim uvjetima i rokovima završetka objekta.
U našem primjeru opisana gradnja je građena za hladnog i vlažnog vremena, te slabo prozračena. Sve to produljuje proces isušivanja, koje je otežano i jako usporeno.
PRIRODNO ISUŠIVANJE
Brojke nam pokazuju kako je dug proces prirodnog isušivanja. Malo tko je spreman imati neiskorištenu građevinu jednu ili više godina, koliko bi trajalo prirodno isušivanje. Kao alternativa upotrebljava se umjetno isušivanje i to kombinacijom grijanja i odvlaživanja ( odvođenjem vlage iz prostora), po metodi europskih tvrtki sa dugogodišnjim iskustvom.
ISUŠIVANJE POMOĆU ODVLAŽIVAČA
Isušivanje (odvlaživanje) pomoću uređaja mora biti što sličnije prirodnom isušivanju. Kod prirodnog isušivanja relativno vlažni zrak u prostoru izvlači vlagu iz novo građenih zidova , betona i dr. Ako je relativna vlažnost zraka u prostoru prosječno 70% atmosferski zrak do svoje točke zasićenja (100%) lako primi još 30% vlage.
Cilj umjetnog isušivanja je povećati sposobnost preuzimanja vlage iz gotovih zidova, podloga i dr., a to lagano postižemo na dva načina
- grijanje vlažnog zraka u prostoru gradnje: zrak kod 10ºC i kod 70% relativne vlažnosti primi 3g/ m³. vode. Ako ga grijemo na 25ºC lagano primi 16g/ m³.
- Isušivanje (odvlaživanje) vlažnog zraka.
- Odvlaživanjem ,odnosno isušivanjem zraka na 30% relativne vlage lagano se doseže razlika i količina vode koju treba odvesti:
U prostoru kod 20º C i kod 70% relativne vlažnosti, lako oduzmemo 12 g/ m³ vode iz zraka. Kod jednake temperature i 30% relativne vlažnosti možemo odvesti 5 g/ m³ vode iz zraka (tabela zasićenost vode u zraku g/ m³ različitih temperatura i relativne vlažnosti zraka).
Kombinacija grijanja i odvlaživanja (isušivanja) je vrlo učinkovita.
Ako je potrošnja električne energije puno veća kod grijanje nego kod odvlaživanja (isušivanja), odnose treba optimalno rasporediti tako da postignemo što bolji učinak ovisno o troškovima (na sat, dan i dr).
Kod umjetnog isušivanja potrebno je voditi računa o nekoliko bitnih točaka:
- jakim grijanjem (preko 30º C) gradnja se brzo posuši, ali se ne postižu potrebne tvrdoće materijala, a često se voda pomakne u unutrašnjost žbuke, tako da ne dolazi do isušivanja već prodora vode u dublje slojeve materijala. Kod isušivanja grijanjem moraju otvori ostati otvoreni, tako da se vodom zasićen zrak ne uvlači ponovno u zidove.
- kod tračnog odvlaživanja (isušivanja) svi otvori moraju biti zatvoreni kako vanjski vlažni zrak ne bi prodro u isušivani prostor. Zadržavanjem suhog zraka u prostoru (na 30% relativne vlažnosti pri 20º C nastane između vlažnog građevnog materijala – zidova, betonske podloge, estriha i dr.- i zraka klimatska razlika koja doprinosu optimalnom isušivanju.
Najvažnije napomene za uspješno umjetno isušivanje.
- Vlaga u ugrađenom materijalu je vrlo visoka , skoro 200 l/ m³ , ovisno o okolnostima.
- kapilarna sposobnost ugrađenih materijala(gotovih proizvoda) je vrlo različita. Što je kapilarna sposobnost manja, novu gradnju potrebno je dulje isušivati.
- umjetno isušivanje mora biti slično prirodnom isušivanju i valja izbjegavati preveliko grijanje prostora.